Kako razlikovati običnu prehladu od virusa? Saveti za sezonu infekcija
Zima je doba kada svi oko nas šmrcaju, kašlju i osećaju se iscrpljeno. Neki kažu da su „malo prehlađeni“, drugi pominju virus.
Ali gde je ta granica? Kako znati da li se radi o običnoj prehladi ili o nečemu ozbiljnijem?
Hajde da podelimo ono što znamo iz iskustva i razjasnimo šta sve treba imati na umu kada krenu prve tegobe.
Kako znati da li imate prehladu ili virus?

Veoma je važno znati šta razlikuje prehladu od virusne infekcije jer se pristup lečenju i briga o sebi mogu bitno razlikovati.
Iako se u svakodnevnom govoru često koristi izraz „uhvatio me neki virus“ i za najblaže simptome, pravi virusi poput gripa ili RSV-a ostavljaju mnogo ozbiljniji trag na organizam.
Obratite pažnju na sledeće simptome:
Simptom | Prehlada | Virusna infekcija |
Početak simptoma | Razvija se postepeno, uz blago grebanje u grlu, zapušenost i blagi umor | Počinje naglo, često u roku od nekoliko sati, sa visokom temperaturom i bolovima |
Temperatura | Retko prelazi 37.5°C | Može preći i 39°C, često uz groznicu i znojenje |
Bolovi u telu | Obično ih nema | Česti su bol u mišićima, kostima, leđima, osećaj pritiska u glavi |
Kijanje, curenje nosa, kašalj | Dominantni simptomi, izraženi | Prisutni, ali obično nisu glavni simptomi, javljaju se uz sistemske tegobe |
Trajanje bolesti | Prolazi za 3–5 dana | Može trajati duže od nedelju dana, često sa oscilacijama u simptomima |
Kako to izgleda u stvarnosti?

Iz naše svakodnevice znamo da prehladu prepoznajemo po tome što i dalje možemo funkcionisati, ići na posao, biti aktivni.
Nos curi, grlo grebe, ali posle šolje čaja i par sati odmora već se osećamo bolje.
Kod virusa, situacija je ozbiljnija. Temperatura nas obara u krevet, nemamo snage, znojimo se, budimo se u mokroj pidžami. Apetit nestaje, telo traži samo san i tečnost. To je signal da prepoznamo da nije reč o običnoj prehladi.
Kod dece često primećujemo da kada imaju virusnu infekciju, postaju pospana, odbijaju hranu, nisu zainteresovana za igru. Tada ne treba čekati, nego što pre kontaktirati pedijatra.
Lekovi: šta i kada koristiti?
Antibiotici se ne koriste bez saveta lekara i ne pomažu kod virusa.
Za simptome koristimo lekove koji pomažu da se osećamo bolje i lakše prebrodimo bolest.
- Paracetamol za ublažavanje bola i eventualno snižavanje temperature
- Fiziološki rastvor ili kapi za nos (maksimalno 3-5 dana upotrebe)
- Pastile za grlo
- Topli napici sa medom, limunom, đumbirom
- Paracetamol ili ibuprofen za snižavanje temperature i bolove
- Sirupi za kašalj, u zavisnosti od tipa kašlja (suv ili sa šlajmom)
- Čajevi (majčina dušica, beli slez, zova) i inhalacije za olakšanje disanja
- Lekovi koji kombinuju više sastojaka, poput Fervexa ili Rinaseka, kada imamo više simptoma odjednom
Kod visoke temperature, naročito ako traje duže od tri dana, obavezno idemo kod lekara.
Za dodatnu pomoć u odabiru terapije, može vam pomoći Zdravkoteka ponuda sa aktuelnim preparatima protiv prehlade i virusa.
View this post on Instagram
Prirodni načini za ublažavanje simptoma
Nekada su nam najefikasnija rešenja upravo ona koja dolaze iz kuhinje ili bakinog ormarića.
Kada osetimo prve simptome, prirodni preparati često mogu olakšati tegobe i pomoći organizmu da se brže oporavi. Ne zamenjuju lekove, ali su odlična podrška terapiji.

Evo šta se pokazalo kao korisno iz našeg iskustva:
- Topla supa, naročito pileća, smanjuje zapaljenje u organizmu i pomaže kod dehidratacije. Laka je za varenje i prijatna kada je apetit smanjen.
- Med i limun u toploj vodi mogu ublažiti nadražaj u grlu i pojačati imunitet. Dodavanjem malo svežeg đumbira, dobijamo napitak koji deluje protivupalno.
- Čaj od zove pomaže u borbi protiv povišene temperature i podržava detoksikaciju. Preporučuje se piti topao, u malim gutljajima.
- Inhalacije sa kamilicom, morskom solju ili eteričnim uljem eukaliptusa olakšavaju disanje i pomažu kod zapušenog nosa.
- Obloge na čelo i zglobove od blago hladne vode mogu pomoći kod visoke temperature kada ne želimo odmah da koristimo lekove.
- Odmaranje i tišina su možda najpotcenjeniji prirodni lek. Telo traži mir kako bi moglo da se izbori sa infekcijom.
Prevencija: kako ostati zdrav u sezoni infekcija?

Pranje ruku sapunom i toplom vodom više puta dnevno je osnovna mera zaštite.
Nosimo maramice i brišemo nos nežno, kako ne bismo iritirali sluznicu.
Svaki dan potrebno je da provertimo prostorije u kojima boravimo, posebno ujutru i uveče.
Ne treba se dugo zadržavati u zatvorenim prostorima sa puno ljudi, posebno ako znamo da ima bolesnih.
Unosite više tečnosti nego obično, i to vode, čajeva i sveže ceđenih sokova. Treba izbegavati previše hladne napitke i industrijske slatkiše.
U ishranu ubacujemo više svežeg voća i povrća, naročito agrume i luk.
Redovno spavanje (minimum 7 sati) i lagana fizička aktivnost su najbolji načini da organizam ostane otporan.
Kada osetimo prve simptome, odmah bi trebalo da usporimo i damo telu šansu da se izbori s infekcijom.
Kada je vreme za odlazak kod lekara?

- temperatura prelazi 38.5°C i ne spušta se nakon 3 dana
- imamo otežano disanje, bol u grudima, kašalj koji se pogoršava
- dete odbija tečnost, ima uporne prolivaste stolice ili povraća
- primetimo osip, izrazitu pospanost ili dezorijentisanost
Za kraj
Iskustvo nas uči da ne postoji univerzalan recept. Nekada će šolja čaja i dan odmora biti dovoljni, a nekada će nam telo jasno pokazati da mu treba više pažnje, vremena i stručne podrške.
Najvažnije je da slušamo svoj organizam, reagujemo na vreme i damo sebi dozvolu da usporimo kada je potrebno.
Prevencija, briga o sebi i pametan pristup lečenju su najbolji način da prođemo kroz sezonu infekcija sa što manje posledica za nas i one oko nas.